Dukomeje gusoma no kwiga igice cya Bibiliya buri munsi. Iga igice cyose cya 19 cya YESAYA , usenga kandi uciye bugufi.
? YESAYA 19
[1] Ibihanurirwa Egiputa. Dore Uwiteka ahetswe n’igicu cyihuta aragenda ajya muri Egiputa. Ibishushanyo bya Egiputa bizanyeganyegera imbere ye, umutima wa Egiputa uzayagira mu nda.
[2] “Nzateranya Abanyegiputa bisubiranemo bumuntu wese arwane na mugenzi we, umuntu arwane n’umuturanyi we. Umudugudu uzarwana n’undi, ubwami buzatera ubundi bwami.
[3] Egiputa hazakuka umutima, nanjye nzica imigambi yaho. Abanyegiputa bazaraguza ibishushanyo n’abapfumu, bashikishe abashitsi barogeshe abarozi.
[10] Inkingi za Egiputa zizavunagurika, n’abakorera ibihembo bose bazagira umubabaro mu mutima.
[11] Abatware b’i Sowani ni abapfapfa rwose, inama z’abajyanama ba Farawo b’abahanga zihindutse iz’ibyigenge. Muhangara mute kubwira Farawo muti”Ndi umwana w’umunyabwenge, ndi uw’Abami ba kera”?
[12] Nuko rero abanyabwenge bawe bari hehe? Ngaho nibakubwire bamenye imigambi Uwiteka Nyiringabo afitiye Egiputa.
[14] Uwiteka ashyize umwuka wo kuganda muri Egiputa hagati, bahatera gufudika mu mirimo yaho yose, nk’uko umusinzi adandabiranira mu birutsi bye.
? Ukundwa n’Imana, amahoro abe muri wowe. Egiputa niyo igezweho mu kuburirwa. Tekereza iyi miburo iri kugera ku mahanga atandukanye wibaze niba wowe ntacyo bikubwiye.
1️⃣ IBYIRINGIRO BIPFUYE
?Yesu we yarivugiye ati: “Uwo tutabana ni umwanzi wanjye, kandi uwo tudateraniriza hamwe arasandaza. (Luka 11:23)”
⏯️Ejo hashize, twabonye muri Yesaya igice cya 18 uburyo Uwiteka aburizamo imigambi y’ababi ndetse twabonye ko Uwiteka yitegereza ibibera mu isi byose.
⏯️ Ubu noneho Yesaya 19 hongeye kutugaragariza ko Ibyiringiro bya Egiputa ari nk’urubingo rusadutse.
Uretse Yesaya, Ezekiyeli na Yeremiya nabo bahanuriye Egiputa bagamije kugaragariza amahanga ko ibyiringiro nyakuri byakagombye kuba mu Mana yo nyir’ubushobozi, Umuremyi w’isi n’ijuru.
⏯️ Ibyiringiro byari byuzuye mu mitima y’ibikomangoma na rubanda igihe ingabo za Nebukadinezari zerekeraga mu majyepfo guhangana n’Abanyegiputa, bidatinze byabaye imfabusa. Uwiteka yari yaravuze ati: “Dore ndakwibasiye Farawo mwami wa Egiputa.” Imbaraga za Egiputa nta kindi zari cyo uretse urubingo rusadutse. Ibyanditswe byari byaravuze biti: “Abatuye muri Egiputa bose bazamenye yuko ndi Uwiteka, kuko babereye inzu ya Isirayeli inkoni y’urubingo.” “Kandi amaboko y’umwami w’i Babuloni nzayakomeza, na yo amaboko ya Farawo azatentebuka maze bazamenye yuko ndi Uwiteka, igihe nzashyira inkota yanjye mu kuboko k’umwami w’i Babuloni akayuhira igihugu cya Egiputa. Kandi Abanyegiputa nzabatataniriza mu mahanga, mbateragane mu bihugu maze bazamenye yuko ndi Uwiteka.” Ezekiyeli 29:3, 6; 30:25-26. AnA 414.3
♦️ Mu gihe ibikomangoma byo mu Buyuda byari bigihanze amazo Egiputa ngo ibatabare, umwami Sedekiya yari ahagaritse umutima atekereza ku muhanuzi w’Imana wari warajugunywe mu nzu y’imbohe. Hashize iminsi myinshi umwami atuma kuri Yeremiya baramuzana maze amubaza biherereye ati: “Mbese hari ijambo rivuye ku Uwiteka?” Yeremiya yaramusubije ati: “Ririho. Uzashyirwa mu maboko y’umwami w’i Babuloni. (AnA 415.1)
2️⃣ UBUSHAKE BW’IMANA MU GUTABARA UMUNTU
? Nuko Uwiteka azimenyesha Egiputa kandi Abanyegiputa bazamenya Uwiteka uwo munsi, ndetse bazaramya batambe ibitambo bature n’amaturo, bazahiga umuhigo ku Uwiteka bawuhigure.
(Yesaya 19:21)
⏯️ Uyu murongo uratugaragariza ko iyo umuntu aretse kwirebaho ahubwo agahanga amaso ku Uwiteka, Uwiteka aramutabara.
⏯️ Inyigisho ikomeye twakura muri iki gice nuko Uwiteka ahora yiteguye kubabarira no gukiza umuntu wese uza ahari. Ijambo ry’Imana riravuga riti: “Nuko natwe ubwo tugoswe n’igicucu cy’abahamya bangana batyo, twiyambure ibituremerera byose n’icyaha kibasha kutwizingiraho vuba, dusiganirwe aho dutegekwa twihanganye
(Abaheburayo 12:1)”
? Ukundwa, ngaho reka kuguma iyo wahabiye ahubwo garukira aho, umucunguzi wawe yiteguye kukwakira.
? DATA UDUKUNDA TUBASHISHE KUGARUKA TUVE IYO TWAHABIYE KUKO TWE TUTAKWIVANAYO?
Wicogora Mugenzi